2024 Autor: Jasmine Walkman | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 08:28
Mediteranska prehrana nije samo egzotičan i zdrav način da se riješite suvišnih kilograma. Uz sve blagodati za zdravlje i ljepotu, niz studija ukazuje na to da je poštivanje ove prehrane glavni razlog dugog životnog vijeka ljudi u mediteranskoj regiji.
Nedavno istraživanje britanskih stručnjaka pokazuje da pridržavanje ove dijete može smanjiti rizik od srčanog udara. Statistika pokazuje da su ljudi u Italiji, Francuskoj, Grčkoj, Španiji, pa čak i nekim dijelovima sjeverne Afrike mnogo manje izloženi riziku od kardiovaskularnih bolesti nego ljudi u drugim razvijenim zemljama.
Mediteranska prehrana je svjetski poznati fenomen. Ova dijeta uključuje konzumaciju mnogih riba i plodova mora, a na štetu crvenog mesa i peciva, koji su dozvoljeni samo 2-3 puta mjesečno. Stanovnici ovih regija konzumiraju puno sezonskog voća i povrća kao dio svog dnevnog menija.
Na njihovom stolu su i orasi, bademi, pirinač, grah, sočivo, grašak, pinjoli. Salate su, kao obavezni dio svakog dnevnog obroka, bogato začinjene maslinovim uljem i ukrašene maslinama. Žitarice se konzumiraju uglavnom u obliku tjestenine i tjestenine. Svakog dana, ali umjereno, na stolu su i mliječni proizvodi poput obranog mlijeka, sira, sira.
Studija je obuhvatila gotovo 7.500 ljudi koji su morali slijediti strogu mediteransku dijetu ili drugu dijetu koja je sadržavala manje masti tokom 5 godina. Učesnici eksperimenta bili su u dobi od 55 do 80 godina. Gotovo polovina dobrovoljaca bile su dame.
Zajedničko za sve one koji su prošli istraživanje bilo je da su svi imali pogoršano zdravlje. Patili su od dijabetesa, imali su prekomjernu težinu, neki su pušili ili su imali porodičnu istoriju srčanih i kardiovaskularnih bolesti.
Sudionici studije slijedili su mediteransku prehranu. Jedli su porcije povrća najmanje pet puta dnevno, u obliku salata začinjenih maslinovim uljem. U tu svrhu znanstvenici su koristili samo hladno prešano maslinovo ulje, jer se vjeruje da ono ima korisnija svojstva od rafiniranog ili laganog maslinovog ulja. Tri puta sedmično na njihovom jelovniku nalaze se riba i ostali plodovi mora.
Potrošnja alkohola tokom studije bila je ograničena na čašu ili dvije vina, ali svakodnevno. Volontere je ohrabrilo da u potpunosti izuzmu crveno meso i peciva sa svog jelovnika.
Rezultati ove studije nedvosmisleno su pokazali da ljudi koji se toga pridržavaju Mediteranska prehrana imaju 30% manji rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, srčanog ili moždanog udara.
Podaci su bili toliko definitivni da su autori dali osnovu da ih rano ukinu. Prema dr. Ramonu Estruchu, vodećem autoru studije: "Znanstvenici se slažu da je prehrana bolja alternativa lijekovima."
Preporučuje se:
Zašto Je Mediteranska Prehrana Jednaka Zdravoj Prehrani?
Znamo li zaista koliko je mediteranska kuhinja dobra za naše zdravlje? I kako je postao tako poznat i proširio se po cijelom svijetu? Početkom 1960-ih, Svjetska zdravstvena organizacija provela je istraživanje o prehrambenim navikama ljudi iz različitih zemalja.
Mediteranska Prehrana: Uzorak Menija Za Ljepotu I Zdravlje
Prema studiji, stanovnici Krete imaju dugo očekivano trajanje života, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je minimalna, a učestalost raka je samo 10% u odnosu na ljude koji žive u Sjedinjenim Državama. Odgovor na ovu misteriju je jednostavan - mediteranski meni kojeg se Grci pridržavaju i koji je u svijetu poznat kao mediteranska prehrana.
Mediteranska Prehrana Povećava Plodnost
Ako u bliskoj budućnosti planirate postati majke, promijenite način prehrane i pređite na mediteransku hranu. Prema novom istraživanju, žene koje se fokusiraju na njih vjerovatnije će zatrudnjeti nakon što se podvrgnu liječenju plodnosti.
Ljetna Mediteranska Prehrana - Izvor Zdravlja I Dugovječnosti
Mnogo vijekova tradicionalna zdrava prehrana liječila je bolesti i produžavala život stanovnicima sunčane mediteranske obale. Ljekari koji su proučavali ovaj fenomen došli su do zaključka da upotreba recepata zajedničkih ovim zemljama može promijeniti život svih ostalih na svijetu.
Chufa - Omiljena Mediteranska
Chufa je biljka koja dolazi sa Mediterana i sjeverne Afrike. Naziva se i mljeveni badem. Najveći obožavatelji čufe su Španjolci, jer se biljka uzgaja u industrijskim količinama u mediteranskim zemljama. Nalazi se uglavnom na sunčanim i plodnim područjima, postavljajući svoj kontinuirani zeleni tepih.
