2024 Autor: Jasmine Walkman | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 08:28
Danas je znanstveno dokazano da žitarice izuzetno blagotvorno djeluju na tijelo. Jedna od takvih namirnica je heljda, koja se ispostavila ne samo vrlo ukusnom, već i neverovatno korisnom hranom. Do ovog zaključka došli su naučnici sa Sibirskog saveznog univerziteta (SFU).
Oni su mišljenja da redovan unos ove žitarice dovodi do značajnog povećanja dugovječnost protein SIRT1, a to ima niz pozitivnih efekata na naše tijelo. Svi detaljni rezultati objavljeni su u Journal of Cereal Science.
U prošlosti je heljda bila jedna od najčešće konzumiranih namirnica, kao i glavna namirnica siromašnih slojeva društva. U Indiji se ova žitarica naziva i crnim pirinčem, a u mnogim drugim zemljama poznata je kao "crna pšenica". Danas je znanstveno dokazano da ovaj protein, nazvan SIRT1, izuzetno blagotvorno djeluje na brojne procese u tijelu, uključujući regulira starenje ćelija u tijelu nas. Konzumirajući više heljde, jeste dobijate ovaj protein, čime se usporava starenje ćelija, ali i značajno povećava otpornost tijela na stresne situacije.
Znanstvenici su također otkrili zanimljiv obrazac da što manje kalorične hrane konzumiramo, naše tijelo proizvodi više proteina SIRT1. Prema istraživačima sa Sibirskog saveznog univerziteta, izuzetno je štetno za tijelo gladovati po zdravlje, jer će to donijeti mnogo više štete nego koristi. To još više vrijedi za ljude s hroničnim bolestima, djecu i trudnice, jer tada čak može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica.
Potrošnja dovoljno žitarica a posebno heljdino ili liino brašno, vaše će tijelo dobiti dovoljno korisnih proteina SIRT1 - protein dugovječnosti.
Ovi proizvodi su prilično česti u raznim kuhinjama, poput Kine, Koreje, Japana i Indije. Naučnici sa Sibirskog saveznog univerziteta dodaju to heljda nije bogat samo ovim važnim proteinima za naše tijelo, već i brojnim aminokiselinama.
Takođe, ova žitarica bogata je mnogim vitaminima B grupe, koji su važni za pravilan rad nervnog, imunološkog i krvožilnog sistema. Ništa manje važno nije ni to što je heljda bogata mnogim vlaknima, koja su pak važna za pravilno funkcioniranje gastrointestinalnog trakta i odgovorna su za osjećaj sitosti kada jedemo.
Istraživači sa Sibirskog saveznog univerziteta prvi su otkrili i dokazali sve ove ogromne blagodati heljde a posebno protein u njemu SIRT1.
Ova žitarica prava je superhrana koja produžava život ćelija, ali također pomaže u pokretanju svih mehanizama regeneracije stanica u našem tijelu.
Općenito je važno jesti raznovrsnu i zdravu prehranu, kao i voditi aktivan životni stil, jer je to formula za izvrsno i jako zdravlje.
Preporučuje se:
Iz Koje Hrane Dobiti Vitamin C
Vitamin C pomaže tijelu za apsorpciju gvožđa, održavanje zdravih tkiva i snažnog imunološkog sistema. Snažan je saveznik u našim pokušajima da izbjegnemo prehladu. Preporučena dnevna doza vitamina C za muškarce je 90 g, za žene 75 g, a za djecu 50 mg.
Od Koje Hrane I Koje Mikroelemente Možemo Dobiti?
Živu materiju čini oko 90 hemijskih elemenata koji se javljaju u prirodi. Iako ponekad moramo uzimati dodatke kako bismo pomogli razinama mikroelemenata, glavni način da ih dobijemo je pravilna prehrana. Nesumnjivo je da su voće i povrće vrlo često povezani s elementima u tragovima, a što više povrća i voća pojedemo, to bolje.
Koje Namirnice Dobiti Glutamin?
Glutamin je vrsta aminokiselina koja djeluje kao gradivni blok proteina. Pod stresom se nivo glutamina u tijelu smanjuje. Glutamin jača imunološki sistem i poboljšava funkcije probavnog sistema. Pomaže u proizvodnji antioksidansa, pruža optimalnu kiselinsko-baznu ravnotežu tijela, pomaže u detoksikaciji ćelija.
Iz Koje Hrane Trebamo Dobiti Vitamin B?
Vitamin B1 sudjeluje u metabolizmu proteina, masti i ugljenih hidrata u ljudskom tijelu. Ima tonična svojstva koja pomažu u poboljšanju kondicije i smanjenju vremena oporavka nakon treninga. Takođe uklanja grčeve u mišićima i posebno je potreban u periodu oko takmičenja aktivnih sportista.
Kolin I Inozitol - Iz Koje Hrane Ih Dobiti?
Kolin je vitamin B koji se u većim količinama nalazi u životinjskim proizvodima. Nalazi se u žumanjcima, govedini, jetri, pilećoj jetri, ribi, bakalarima, kavijaru, lososu i rakovima. Osim u mesnim prerađevinama, ima ga i u biljnim proizvodima.
