2025 Autor: Jasmine Walkman | [email protected]. Zadnja izmjena: 2025-01-23 10:16
Umjetna zaslađivača dodaju se hrani i pićima jer imaju prednost što ne sadrže kalorije. Preferiraju ih ljudi koji slijede dijetu ili drže svoju figuru. Mnogo je tvrdnji o nuspojavama zaslađivača, koje se kreću od anksioznosti, sljepoće i Alzheimerove bolesti. Kakva je stvarnost i što moramo znati o zaslađivačima i dozvoljenim dnevnim dozama lažnog šećera?
Da li su zaslađivači slatki otrov?
Kao i druge arome zaslađivači stavljaju se u hranu i piće nakon provjere njihovog kemijskog sastava i eksperimenata. Naučnici utvrđuju koliko je zaslađivača koji se testira dobro uzimati svakodnevno bez rizika. Ova mjera se naziva dozvoljeni dnevni unos. Najčešće je to 100 puta ispod količine pri kojoj tvar može nanijeti stvarnu štetu. To je dnevni unos za život. U mreži trgovina sada postoji nekoliko umjetnih zaslađivača - aspartam, acesulfam, saharin, sukraloza, neotam i ciklamat. Moramo biti upoznati s njima.
Saharin (E954)
Saharin je prvi veštački stvoreno zaslađivač. Njegovo otkriće je slučajnost. Hemičar Konstantin Falberg, koji je radio sa profesoricom Irom Ramsen 1879. godine, u podne je okusio neočekivani slatki ukus jela koja su dolazila iz njegovih ruku. Ranije tog dana radio je sa supstancom iz koje je kasnije sintetizovao saharin.
Saharin je najčešće korišteno zaslađivač, iako je mnogo puta zabranjen. Njegov slatki okus je oko 300 puta jači od šećera, nema kalorija i tijelo ga ne apsorbira. Međutim, ima okus poput metala i to se smatra njegovim najozbiljnijim nedostatkom, pa se kombinira s drugim umjetnim zaslađivačima. Postoje tvrdnje da ima kancerogena svojstva i izaziva krize u bilijarnom sustavu, ali to još nije dokazano.
Bezopasni unos dnevno iznosi do 0,2 grama dnevno, odnosno 5 miligrama po kilogramu ljudske težine.
Aspartam (E951)
Aspartam je najpoznatiji od umjetnih zaslađivača, što je i predmet najviše kontroverzi. Stvoren je 1965. godine od dvije umjetne aminokiseline koje služe za sintezu proteina u tijelu. Njegova slatkoća premašuje oko 200 puta više od šećera, ne nosi kalorije i tijelo ga ne apsorbira.
Prije nekog vremena, aspartam je bio meta najopasnijeg zaslađivača, što dovodi do tumora na mozgu. Ovaj zaključak donesen je na osnovu studija na eksperimentalnim miševima koji žive kratak život i imaju predispoziciju za rak.
Zapravo, aspartam je uglavnom štetan za zube, njegova slatkoća prelazi 300 puta više od slatkoće šećera.
Bezopasno doza aspartama dnevno je do 3,5 grama dnevno, odnosno 50 miligrama po kilogramu ljudske težine.
Acesulfam K (E950)
Acesulfam K rezultat je i slučajnog otkrića kemičara Carla Klausa 1967. Njegova slatkoća premašuje oko 200 puta više od šećera, nema kalorija, tijelo ga ne apsorbira. Ima blago gorak ukus, zbog čega se kombinuje sa ostalim zaslađivačima. Vjeruje se da je kancerogen, djeluje na živce i srce.
Bezopasni dnevni unos iznosi do 1 grama, odnosno 15 miligrama po kilogramu tjelesne težine.
Ciklamat (E952)
Primljen je 1937. godine. Slatkoća ciklama je oko 50 puta više od šećera, bez kalorija i bez apsorpcije u tijelu. Uzima se zajedno sa ostalim zaslađivačima. Rečeno je da uzrokuje probleme sa bubrezima.
Bezopasni dnevni unos je 0,8 grama.
Sukraloza
Otkriće sukraloza je 60-ih godina prošlog vijeka.
Bezopasna doza dnevno iznosi 5 miligrama po kilogramu tjelesne težine.
Neotam (E961)
Neotam je 7.000 do 13.000 puta više slatkog od šećera. Njegova je upotreba vrlo ograničena, jer je novo i još uvijek slabo istraženo zaslađivač.
Siguran dnevni unos - manje od 2 miligrama po kilogramu tjelesne težine.
Preporučuje se:
Profesorica Baykova: Sva Umjetna Zaslađivača Opasna Su Po Zdravlje
Profesor zdravstvene struke Donka Baikova bio je uporan da neškodljiva zaslađivača ne postoje. U intervjuu za Bulgaria ON AIR rekla je da je konzumacija svih vještačkih zaslađivača u hrani i pićima štetna po zdravlje, iako su neki od njih odobreni za upotrebu, a drugi ne.
Koliki Je Dnevni Unos Ugljenih Hidrata
Ugljikohidrati su važan izvor energije za tijelo. Njihova referentna vrijednost za prosječnu odraslu osobu je 310 grama. Uprkos opšteprihvaćenim ograničenjima za unos ugljenih hidrata, proteina i masti, oni se najtačnije određuju pojedinačno, prema visini, težini i fizičkoj aktivnosti.
Dnevni Unos Proteina I Ugljenih Hidrata
Proteini su vrlo važni molekuli u našim ćelijama. Uključeni su u gotovo sve ćelijske funkcije. Svaki protein u tijelu ima određenu funkciju. Neki proteini su uključeni u strukturu imunološkog sistema, dok su drugi uključeni tokom kretanja ili u odbrani od mikroba.
Preporučeni Dnevni Unos Goji Bobica
Goji bobica je visoko cijenjena biljka koja se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Prvi zapisi o njemu datiraju iz 5000. godine prije nove ere, kada je uzgajan na tibetanskim Himalajima i sjevernoj Kini. Svježe goji bobice obično su dostupne samo u područjima u kojima se uzgajaju.
Koja Su Bezopasna Zaslađivača
Sada je svima jasno koliko su umjetna zaslađivači štetna. Smješteni u bilo kojoj hrani kako bi zvučali glasno "bez šećera", proizvođači zapravo ovise svoje kupce o tim otrovima. Ali zaista, jesu li zaslađivači toliko loši koliko mislimo.