Kako I Kada Jesti Grožđe Da Biste Dobili Maksimalnu Korist

Video: Kako I Kada Jesti Grožđe Da Biste Dobili Maksimalnu Korist

Video: Kako I Kada Jesti Grožđe Da Biste Dobili Maksimalnu Korist
Video: Najmoćniji prirodni lek za kosti i zglobove: SAMO 2 kašike dnevno! 2024, Novembar
Kako I Kada Jesti Grožđe Da Biste Dobili Maksimalnu Korist
Kako I Kada Jesti Grožđe Da Biste Dobili Maksimalnu Korist
Anonim

Grožđeuzgaja se hiljadama godina i poštovalo ga je nekoliko drevnih civilizacija zbog njegove upotrebe u vinarstvu.

Postoje mnoge vrste grožđa, uključujući zelene, crvene, crne, žute i ružičaste različitih sorti. Ovo voće se uzgaja u umjerenim klimatskim uvjetima širom svijeta, uključujući južnu Europu, Afriku, Australiju te Sjevernu i Južnu Ameriku.

Grožđe nudi bogate zdravstvene dobrobiti zbog visokog sadržaja hranjivih sastojaka i antioksidansa.

Grožđe u našoj zemlji a naša klima je najviše povoljno za konzumaciju i obrada u jesenskim mjesecima septembru, oktobru i početkom novembra. Tada je najslađi, najbogatiji supstancama i vitaminima C i K.

Bogat je antioksidans i može čak zamijeniti jedan od dnevnih međuobroka jer je dovoljno hranjiv. To je najbolje grožđe za konzumaciju najmanje 15 minuta prije glavnog obroka, kao i svi ostali. voće.

Antioksidanti su jedinjenja koja se nalaze u biljkama. Pomažu u popravljanju štete na ćelijama koju uzrokuju slobodni radikali - štetni molekuli koji uzrokuju oksidativni stres. Oksidativni stres povezan je s nekoliko hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, rak i bolesti srca.

Grožđe je visok u velikom broju snažnih antioksidativnih spojeva. Zapravo je u ovom voću identificirano više od 1.600 korisnih biljnih spojeva.

Sjeme grožđa
Sjeme grožđa

Najveća koncentracija antioksidansa je u kožica i sjemenke grožđa. Iz tog razloga, veći dio istraživanja na grožđu proveden je pomoću ekstrakata sjemenki ili kože.

Crveno grožđe sadrži veći broj antioksidansa zbog antocijanina koji im daju boju. Antioksidanti u grožđu ostaju prisutni i nakon fermentacije, zbog čega je crveno vino također bogato ovim spojevima.

Jedan od antioksidansa u ovom voću je resveratrol, koji je klasificiran kao polifenol.

O njegovim blagodatima provedena su brojna istraživanja koja pokazuju da resveratrol štiti od srčanih bolesti, smanjuje šećer u krvi i sprečava razvoj karcinoma.

Grožđe sadrži i vitamin C, beta-karoten, kvercetin, lutein, likopen i elagičnu kiselinu, koji su takođe snažni antioksidanti. Pored toga, dokazano je da grožđe sa svojim sastojcima može zaštititi od nekih vrsta raka. Korisno je i za zdravlje srca, snižava krvni pritisak zbog bogatstva kalijuma u njemu.

Dijeta grožđa, a posebno unos resveratrola, pomažu u snižavanju holesterola. Pomaže u zdravlju kostiju, pamćenju i još boljem raspoloženju.

Grožđe postoje i negativne strane. Pretjerana konzumacija može dovesti do gastritisa, čira i želučanih problema, jer su i kora, sjemenke i sok korisni, a svojom kiselošću i šećerom mogli bi vam stvoriti nelagodu.

Za to jesti grožđe umjereno, sve dok je ukusno i dok je korisno. Preporučeni dnevni obrok grožđa, koji daju ljekari i nutricionisti, je čaša od 300 grama grožđa.

Preporučuje se: