Imunostimulirajuća Dijeta

Sadržaj:

Video: Imunostimulirajuća Dijeta

Video: Imunostimulirajuća Dijeta
Video: Činjenice glutena - što je učinak noceba? 2024, Novembar
Imunostimulirajuća Dijeta
Imunostimulirajuća Dijeta
Anonim

Od fizičkih barijera između unutrašnjih organa i vanjskog svijeta, gastrointestinalni trakt je najvažniji. Gastrointestinalni trakt je poput unutarnje kože, ali ima oko 15 puta veću površinu od kože. Sadrži i najveći broj imunih ćelija u cijelom tijelu, što predstavlja približno 60% cijelog vašeg imunološkog sistema.

Možda vam se čini iznenađujućim da u gastrointestinalnom traktu ima više imunih ćelija nego u bilo kojem drugom organu u vašem tijelu. Vaš gastrointestinalni trakt dolazi u kontakt s najvećom količinom i brojem različitih molekula i organizama iz bilo kojeg drugog organa u vašem cijelom tijelu. Samo kao primjer, osoba u životu potroši u prosjeku više od 25 tona hrane.

Hrana koju jedemo može pružiti potporu ovoj prepreci ili nanijeti štetu. Mnogo hranjivih sastojaka u zdravoj hrani pomažu u održavanju zdrave barijere. Hrana bogata fosfatidilholinom ili njegovim prekursorom, holinom, posebno je korisna u podršci zdravoj gastrointestinalnoj barijeri, jer je fosfatidilholin jedna od komponenata zaštitne sluznice. Studije pokazuju da dijeta s malo holina dovodi do niskog nivoa fosfatidilholina i smanjenog imuniteta.

Vitamin A igra važnu ulogu u podržavanju ćelija kože, gastrointestinalnog trakta i pluća, što su glavne prepreke koje vas odvajaju od vanjskog okruženja, te pospješuje stvaranje zaštitne obloge u gastrointestinalnom traktu. Esencijalne masne kiseline, poput onih koje se nalaze u ribi, i zdravi niz mononezasićenih masnih kiselina, poput onih u maslinovom ulju, takođe mogu održavati gastrointestinalne ćelije zdravim.

Šargarepa
Šargarepa

Konačno, hrana bogata vlaknima, općenito svježe voće i povrće, na nekoliko načina promovira zdravlje gastrointestinalnog trakta. Oni fermentiraju iz prijateljskih bakterija u debelom crijevu i tvore masne kiseline kratkog lanca koje gastrointestinalne ćelije i putevi koriste kao gorivo. Vlakna također pomažu u uklanjanju toksina koji mogu negativno utjecati na gastrointestinalne ćelije i puteve i održavaju zdravu probavnu funkciju općenito.

Istraživanja posljednjih deset godina pokazala su da prehrana igra važnu ulogu u potpori stvaranju i funkciji ćelija i imunološkog sistema. Proteini, antioksidanti, esencijalne masne kiseline i neki vitamini i minerali ključni su za zdrav imunološki sistem.

Proteini i imunološki sistem

Mnoga istraživanja pokazuju da pothranjenost proteinima može imati niz štetnih efekata na imunološki sistem. U stvari, pothranjenost proteinima može biti važan faktor koji doprinosi serokonverziji HIV-a (proces u kojem se osoba koja je izložena velikom virusu humane imunodeficijencije zarazi virusom). Studije pokazuju da nedostatak visokokvalitetnih proteina može dovesti do iscrpljivanja imunih ćelija, nesposobnosti tijela da proizvodi antitela i drugih problema s imunološkim sistemom. Pored toga, studije na životinjama pokazale su da imuni sistem može biti ozbiljno ugrožen čak i smanjenjem adekvatnog unosa proteina za 25%.

Proteini se sastoje od 20 aminokiselina koje vaše tijelo treba da raste i popravlja, a čini se da su neke od ovih aminokiselina posebno važne za imunološki sistem. Na primjer, aminokiseline glutamin i arginin smatraju se nutritivnom terapijom kod pacijenata sa operacijom zbog njihove sposobnosti da stimuliraju imuni sistem. Zanimljivo je da ne samo da su opasni nedostaci u tim aminokiselinama koje imuni sistem mogu dovesti u opasnost, već i neravnoteža u omjeru aminokiselina može utjecati na imuni odgovor.

Stoga prehrana koja održava zdrav imunološki sustav trebala bi sadržavati hranu koja daje visokokvalitetne cjelovite proteine, poput jaja, ribe, školjki i divljači. Mnogo povrća i žitarica također su izvrsni izvori mnogih imunostimulacijskih aminokiselina i, zajedno s ostalim izvorima proteina, posebno su korisni.

Najvažniji vitamini za zdravu imunološku funkciju

Kao što je gore rečeno, vaše tijelo koristi različite pristupe kako bi održalo zaštitu od štetnih patogena u okolišu, pa ne može iznenaditi da su gotovo svi vitamini potrebni za održavanje i promicanje određenih aspekata imunološkog sustava. Neki vitamini su u naučnoj literaturi dobili više pažnje jer su posebno važni za zdrav imunološki sistem.

Maslinovo ulje
Maslinovo ulje

Mnogo je napisano o ulozi vitamina C u podršci imunološkom sistemu. Čini se da vitamin C podržava smanjenje trajanja i težine simptoma povezanih sa gore navedenim respiratornim virusnim infekcijama, promovira fagocitne stanične funkcije i održava zdravlje funkcije T-ćelija. Vitamin C takođe pruža antioksidativno delovanje za poticanje zarastanja upaljenih područja. Odličan izvor vitamina C su agrumi. Mnogo povrća također su izvrsni izvori vitamina C, poput svježeg peršina, sirove cvjetače, senfa, zelenog povrća i zelene salate.

Mnogi vitamini B grupe takođe su vrlo važni za održavanje zdravog imunološkog sistema. Na primjer, vitamin B5 (pantotenska kiselina) pospješuje proizvodnju i oslobađanje antitijela iz B ćelija. Kao rezultat nedostatka vitamina B5, smanjuje se nivo antitela u cirkulaciji. Folna kiselina, tačnije njen nedostatak, dovodi do smanjenja T ćelija i može dovesti do smanjenja efikasnosti topivih faktora, a nedostatak vitamina B6 dosljedno inhibira T ćelije. Nedostaci vitamina B1 (tiamin) i B2 (riboflavin) mogu poremetiti normalni odgovor antitela, a čini se da nizak nivo vitamina B12 inhibira fagocitne ćelije i možda funkciju T ćelija.

Gotovo sve cjelovite žitarice, povrće i voće mogu poslužiti kao izvrsni izvori barem nekih od ovih vitamina, ali neko povrće je posebno korisno jer je izvrstan izvor mnogih ovih vitamina koji nose imunološki sustav. Zelena salata je izvrstan izvor vitamina B1, B2, C i folne kiseline. Repa i kuhani špinat izvrstan su izvor folne kiseline, vitamina B6 i vitamina C. Karfiol je odličan izvor vitamina C i folne kiseline i vrlo dobar izvor vitamina B5 i B6. Sirove gljive su takođe odličan izvor vitamina B2 i vitamina B5. Crvena paprika izvrstan je izvor vitamina B6. Vitamin B12 može se dobiti iz hrane koja daje proteine, kao što su riba, školjke, divljač i jetra.

Vitamini topivi u mastima, vitamin A, vitamin E i vitamin K takođe su važni za cjelokupno zdravlje. Izvrsni izvori vitamina A uključuju mnoštvo povrća poput špinata, svježeg peršina i mrkve. Koncentrirani izvori vitamina K uključuju sirovu cvjetaču, kao i najzelenije povrće poput špinata i šparoga.

Minerali koji podržavaju vaš imunološki sistem

Riba sa krompirom
Riba sa krompirom

Cink je jedan od minerala u hrani koji je dobio najviše pažnje zbog svoje sposobnosti održavanja imunološke funkcije. Cink je moćan imunostimulant i njegov nedostatak može dovesti do duboke supresije funkcije T-ćelija. Djeca s ozbiljnim nedostatkom cinka pokazuju znakove zastoja u rastu i osjetljivost na infekcije.

Višak cinka, međutim, takođe pokazuje negativne efekte na funkcionisanje imunološkog sistema i može inhibirati fagocitne ćelije (makrofage i neutrofile). Dakle, održavanje odgovarajućeg, ali ne prekomjernog nivoa cinka je važno. Zdrava razina cinka može se unijeti uključivanjem dobrih izvora cinka, poput kuhane repe, kupusa i jagnjetine, sirovih gljiva i jetre.

Mnogi drugi minerali su važni za podršku imunološkoj funkciji. Klinička ispitivanja pokazala su da nedostatak željeza utječe na antitijela i funkciju ćelija. Nedostatak bakra povezan je s porastom infekcija i može ugroziti razvoj imunih ćelija, poput T ćelija i fagocitnih ćelija. Selen i mangan su važni u pomaganju zacjeljivanju upale i mogu biti imunostimulansi.

Selen se može dobiti iz ribe i dagnji, kao i tofu i cjelovite žitarice. Odlični izvori meda su repa, jetra i sirove gljive, a vrlo dobri špinat, šparoge i kuhana švicarska repa. Željezo se može dobiti iz svježeg peršina, začina poput majčine dušice ili cimeta, tofua, graha i graška, kao i iz mnogih drugih povrća poput špinata i zelene salate.

Preporučuje se: