Heljda

2024 Autor: Jasmine Walkman | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 08:28

Heljda nije žitarica, iako se često priprema kao takva. Heljda je posljednjih godina stekla veliku popularnost i iako se nekada koristila uglavnom kao hrana za obične ljude, danas čak i najbolji svjetski restorani nužno nude specijalitete s dodatkom heljde.

Zapravo je heljda (Fagopyrum) rod kritosemenki iz porodice Lapadovi (Polygonaceae). Postoji nekoliko vrsta heljde: višegodišnja heljda (Fagopyrum cymosum), obična heljda (Fagopyrum esculentum) i tatarska heljda (Fagopyrum tartaricum). Obično heljda je popularna i kao heljda, što je ruski naziv za ove ukusne korisne trokutaste bobice. Indija se smatra domovinom heljde, ali njena je popularnost najveća u Rusiji.

Porijeklo heljde

Postoje dokazi o tome heljda uzgajan je prije 6000 godina u jugoistočnoj Aziji. Porijeklo kulture povezano je sa zemljama Altaja, a oko 7-8 stoljeća s teritorija današnje Rumunije heljda ulazi i širi se u Rusiji. U Europu zrna stižu mnogo kasnije - između 15. i 18. vijeka. U Indiji se heljda naziva "crni pirinač", a u drugim zemljama poznata je kao "crna pšenica". U Grčkoj i Italiji naziva se "tursko žito", a u Francuskoj, Španiji i Portugalu poznato je kao "Saracen" ili "arapsko žito". U drugim slovenskim zemljama heljdu zovu grčkim žitom, jer su je prije vekova uzgajali kompetentniji grčki monasi u manastirima na teritorijama naseljenim slovenskim narodima. Latinski naziv heljda (Fagopyrum) potječe od činjenice da njena zrna podsjećaju na bukov orah, zbog čega je često nazivaju i bukovom pšenicom.

Masovnom distribucijom heljde brzo je postala redoviti gost za stolovima siromašnijih ljudi. Heljda se lako uzgaja, a korovi u njenim usjevima ne rastu prirodno, što ne zahtijeva tretiranje usjeva hemikalijama. Hemikalije radikalno menjaju ukus zrna, što je preduslov da usjev bude ekološki prihvatljiva hrana koja se koristi za prehranu novorođenčadi.

Sastav heljde

Trokutasta zrna heljde sadrže do 16% lako svarljivih proteina, uključujući korisne esencijalne aminokiseline arginin i lizin. Heljda sadrži 30% ugljenih hidrata, 3% masti, vlakana, jabučne, limunske i oksalne kiseline, vitamine: B, B1, B2, PP (rutin), P, E i minerale: gvožđe, kalcijum, magnezijum, kalijum, fosfor, bakar, cink, bor, jod, nikal, kobalt.

Izbor i skladištenje heljde

U našoj zemlji heljdu možete naći po pristupačnoj cijeni, najčešće u pakovanjima od 500 g u gotovo svim većim prehrambenim lancima. Paketi heljde često stoje na dijetnim štandovima, a nema ruske trgovine koja ne nudi proizvod.

Evo nekoliko savjeta koje morate imati na umu prilikom odabira heljda. Pri odabiru heljde obratite pažnju na sljedeće karakteristike

- Izaberite heljda s blijedom bojom, jer je ona s crvenkastim odsjajem u većini slučajeva podvrgnuta toplinskoj obradi, uslijed čega se troši velik dio njezinih hranjivih sastojaka;

- Jednom kada otvorite paket sa heljda osjetite neobičan miris plijesni, to znači da je proizvod pokvarjen ili prilično lošeg kvaliteta te je bolje da ga ne konzumirate;

- Heljdu uvijek čuvajte u staklenim ili keramičkim posudama.

Heljda u kuhanju

Heljda dobiva sve više kulinarske primjene i popularnosti. Iako ima blagi trpko-gorak ukus, uspješno se koristi i u slanim i u slatkim receptima. "Crna pšenica" dobro je poznata mnogim ljudima koji se bave vegetarijanstvom jer je potpuna zamjena za meso. Heljda se koristi u dječjoj hrani. Stoljećima se koristi za pravljenje lako hranjivih kašica.

Heljda se s velikim uspjehom koristi za pripremu slanih i slatkih jela. Osim kaše, heljda se može pripremiti i kao dodatak jelima s mesom, povrćem, čak i ribom i juhama. Heljdini deserti često se pripremaju u kombinaciji s voćem ili stavljaju u voće. Od heljdinog brašna možete pripremiti razne kolače ili palačinke ili ga dodati jelu da se po potrebi zgusne. Heljda se može pripremiti i kao riža, jer je količina proizvoda: voda 1: 2. Ako pravite juhu, heljdu dodajte skoro na kraju da se ne prekuha. Heljdu možete dodati u paštetu, razna variva, tepsije, sarme s mesom ili vegetarijance.

Stavite heljdu da kuha 4-5 minuta, a zatim operite u cjedilu pod mlazom hladne vode i ocijedite. Druga opcija je heljdu preliti zdjelom vruće vode, poklopiti i zamotati posudu velikim peškirom da se dobro uguši. Tako bi trebao odležati jedan dan, a sljedeće jutro možete ga pripremiti kao doručak, poput muslija, ili ga koristiti kao prilog za salatu - i uz voće i povrće.

Prednosti heljde

Heljda se naziva "bobica za milione", ne samo zato što je bogata vitaminima i mineralima, već zato što je prikladna hrana za sve uzraste, donosi brojne dobrobiti tijelu, a pogodna je i za aktivne sportaše i one od nas koji su na dijeti.

U poređenju sa krompirom i ostalim žitaricama, heljda je najsiromašnija ugljikohidratima, što je čini izvrsnom hranom za dijabetičare, kao i za pretile i prekomjerne tjelesne težine. Heljdina kaša preporučuje se kod kardiovaskularnih bolesti i bolesti jetre. Korisne heljdine supstance pomažu u uklanjanju holesterola iz krvi, kao i jona teških metala. Preporučena je hrana za i protiv proširenih vena i hemoroida.

Hranjive sastojke sadržane u njemu smanjuju propusnost zidova krvnih žila i njihovu krhkost.

Stručnjaci preporučuju redovnu konzumaciju heljda i reumatizma i artritisa, protiv ateroskleroze, hipertenzije, hipotireoze radi poboljšanja cirkulacije krvi, imunološkog sistema i održavanja dobrog vida.

Nutricionisti su odlučni u tome da heljdina kaša s mlijekom pruža najoptimalniji odnos bjelančevina, masti i ugljenih hidrata u tijelu. Mišljenje dolazi nakon eksperimenta tokom kojeg su dobrovoljci jeli kašu 6 mjeseci heljda i nekoliko jabuka svaki dan. Na kraju mandata utvrđeno je da je radna sposobnost dobrovoljaca povećana i da su njihovi fiziološki pokazatelji bili mnogo bolji u odnosu na kontrolnu grupu.

Kao što je spomenuto, heljda može biti djelomična zamjena za meso jer sadrži velike količine željeza. To ga pak čini pogodnim za konzumaciju u slabokrvnim uvjetima. Za veći nivo hemoglobina u krvi dovoljne su samo 2 kašike heljdinog brašna dnevno. Brašno treba biti blijede boje, od neprerađene i nepečene heljde.

Heljda se koristi čak i u refleksoterapiji. Često se vježba hodanje bosih nogu po zrnima heljde čiji oblik omogućava pritiskanje aktivnih tačaka stopala. Ako se želite opustiti i izmasirati umorne ruke, stavite nekoliko bradavica između dlanova i protrljajte ih. Ovo će postići primjetno toniranje i opuštanje.

Čak i cvijeće heljde imaju ljekovita svojstva. Dekocija koju su pripremili ima dokazano iskašljavajuće djelovanje.

Šteta od heljde

Jedini štetni učinci jedenja heljde mogu biti ako se prejedete ili ako ste alergični.

Heljdina dijeta

Blagotvorna svojstva heljde iskorištavaju se u mnogim dijetama, zahvaljujući kojima učinkovito mršavite i čistite organizam. Jedna od najčešćih dijeta s heljdom može izgubiti do 10 kg tjedno. Pripada tzv drastične dijete, ali u većini slučajeva rezultat se isplati.

Za vrijeme dijete morate tjedan dana jesti samo kuhanu heljdu preko noći, kao što smo objasnili u kulinarskoj primjeni heljde.

Jedino što si možete priuštiti pored ovako pripremljene prehrane je do 1 litra mliječnog kefira s niskim udjelom masti. Ako želite, možete ponoviti jednotjedni režim s heljdom, ali nakon 1 mjeseca. Nakon završetka dijete, potrebna je glatka prehrana s početnim unosom kalorija dnevno.