2024 Autor: Jasmine Walkman | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 08:28
Naučeni smo da niko nije veći od hljeba. Iako je prije nekoliko decenija to bilo tačno u doslovnom smislu, danas sve više stručnjaka preporučuje smanjenje potrošnja kruha. Iako ga nije dobro potpuno eliminirati s jelovnika, trebali bismo ga jesti manje.
Tjestenina je vrlo ukusna i omiljena za većinu nas. Ali moderne sirovine i proizvodne metode koriste mnoge supstance koje čine hljeb štetnim. Da bi bio izdržljiv, ukusniji i dobro izgledao, kruh u rinfuzi pun je kvasaca, konzervansa, boja i pojačivača okusa.
Problemi počinju na bradavici. Moderni uzgajivači žita uzgajaju sorte pšenice koje daju bogatiju žetvu i manje obolijevaju. Ali ove blagodati idu nauštrb nutritivnih kvaliteta.
U većini slučajeva hljeb je pakiran, ali to pogoršava njegovu kvalitetu. Ako je umotan u najlon dok je vruć, dovodi do vlage i pojave plijesni.
Neki nutricionisti obraćaju pažnju na lektine i fitate koji se nalaze u žitaricama i mahunarkama. Hleb sadrži obe vrste supstanci.
Lektini su proteini koji služe kao prirodna zaštita zrna. Truju potrošača prejedanjem. Prema nekim nutricionistima, jedenje puno kruha može dovesti do više lektina, što može izazvati iritaciju želuca.
Rečeno je da fitati inhibiraju ili smanjuju apsorpciju nekih važnih vitamina i elemenata u tragovima kao što su vitamin B3, kalijum, kalcijum, bakar, gvožđe, magnezijum i cink.
Jedenje hleba takođe ima neposredan efekat na nivo šećera u krvi. Konzumacija prerađenih ugljenih hidrata dovodi do brzog porasta šećera u krvi. Tijelo reagira povećanjem inzulina, što dovodi do pada. Kao rezultat toga postajemo pospani i treba nam više ugljikohidrata da se razveselimo. Na taj se način okrećemo u začaranom krugu.
Najčešće hljeb priprema se ili u potpunosti od pšeničnog brašna ili ga sadrži. Međutim, bogat je glutenom, koji štetno djeluje ne samo na ljude s intolerancijom na gluten. Većina ljudi ne apsorbira gluten dobro, čak i ako nisu alergični na njega. Reakcija se može pojaviti ne samo u crijevima, već i u obliku kožnih problema, poremećaja mišića, neuroloških i mentalnih problema.
To ne znači izbjegavanje kruha i proizvoda bez glutena, već jednostavno smanjenje njihove potrošnje. Ne bismo se trebali odricati ugljikohidrata, jer bi njihovo uklanjanje s našeg jelovnika bila velika pogreška.
Rješenje je jesti manje kruha na štetu voća i povrća.
Preporučuje se:
Zašto Ne Bismo Trebali Jesti Voće Navečer
Nedavno istraživanje stručnjaka pokazuje koliko konzumacija voća može biti štetna u večernjim satima. Koliko god korisni u principu, postoji stvarna opasnost ako se ne konzumiraju umjereno. Plodovi su bogati šećerom. Smatra se da su oni jedan od glavnih uzročnika masti u jetri.
Zašto Ne Bismo Jeli Jabuke Uveče?
Jabuke su izuzetno korisne i sadrže mnogo korisnih supstanci. Sadrže minerale, šećere, organske kiseline, pektin, vitamine, enzime i još mnogo toga. Pektin povoljno djeluje na razinu holesterola u krvnim žilama i proizvod je poremećaja prehrane.
Zašto Bismo Trebali Redovno Jesti Hljeb
Kad osoba odluči smršavjeti, prvo što ukloni sa svog jelovnika je kruh. Ali velika je greška uopće ne jesti hljeb, jer je to vrlo dobro za tijelo. Hleb je važan izvor dragocenih biljnih proteina koji sadrži brojne esencijalne aminokiseline.
Čaj Od Mažurana - Za šta Je Dobar I Zašto Bismo Ga Trebali Piti?
Mažuran je izuzetno korisna biljka. Zeljasta je biljka koja može biti crvene ili bijele boje i vrlo jake arome. Izgleda kao origano. Ova biljka se uzgaja uglavnom u Mediteranu i sjevernoj Africi. Mažuran može se koristiti i kao biljka i kao začin.
Koliko Kalorija Bismo Trebali Uzeti Dnevno Da Bismo Smršali?
Koliko kalorija u prosjeku trebamo pojesti? Žene trebaju unositi oko 2000 kalorija dnevno da bi održavale kilograme, a 1500 kalorija da bi izgubile pola kilograma nedeljno. Muškarcima je potrebno 2.500 kalorija da bi održali težinu, a 2.
