Kratka Istorija Soje

Video: Kratka Istorija Soje

Video: Kratka Istorija Soje
Video: Виктор Цой (Краткая история) 2024, Novembar
Kratka Istorija Soje
Kratka Istorija Soje
Anonim

Prije mnogo godina Europljani su posjetili Kinu i bili zapanjeni kad su vidjeli da ljudi prave sir iako nisu poznavali mlijeko i mliječne proizvode. Kada su ugledali soju, začudili su se ovoj biljci. Kinezi su željeli kombinirati postupak namakanja i kuhanja soje, jer treba puno vremena da se upije, jer sadrži mnogo kancerogenih tvari.

Ne možete ga kuhati samo poput graha ili leće. Tako su pametni Kinezi soju nekoliko sati namakali hladnom vodom, a zatim je kuhali danonoćno. Zanimljivo, zar ne? Kada je ovaj proces završen, soja bi mogla apsorbirati gotovo 100% tijela. Ali za tako dugu preradu morale su se napraviti veće količine soje - u rasponu od 80-100 kg.

Kinezi su od poluproizvoda koji su dobili koristili sojino mlijeko i sir. Prvo japansko povijesno spominjanje soje datira iz 712. godine, a krajem 15. stoljeća soja se vrlo brzo proširila na teritorije koje su sada okupirane sjevernom Indijom, Indonezijom, Filipinima i drugima.

Vremenom je soja bila glavna stvar u azijskoj kuhinji. Jela od soje, kao što su miso, tempeh i tofu sir, imala su vrlo malo veze sa sojom i po izgledu i po ukusu. Iz tog razloga prvi Europljani koji su posjetili azijske zemlje nisu spomenuli soju kao poljoprivrednu kulturu.

Suprotno tome, međutim, sljedeći posjet Kini i Japanu krajem 16. i početkom 17. vijeka spomenuo je posebnu vrstu graha od kojeg su ljudi proizvodili raznu hranu. Španski putnik Domingo Navares 1665. godine tofu je detaljno opisao kao najčešće jelo u Kini.

Tofu
Tofu

Kinezi su od soje napravili mlijeko, a zatim ga pretvorili u nešto poput sira. Sam stol je neukusan, ali je prekrasan sa solju i začinskim biljem, napisao je.

Krajem 17. vijeka soja sos postaje predmet intenzivne trgovine između Istoka i Zapada. Ovi događaji konačno su potvrdili da je zapadni svijet prihvatio soja kao prehrambeni proizvod. Prve industrijske plantaže soje napravljene su 1804. godine u bivšoj Jugoslaviji, tačnije u gradu Dubrovniku, koji je danas u Hrvatskoj. Ljudi su tamo uzgajali soju i za hranu i za stočnu hranu.

Tokom Prvog svjetskog rata, generali u Rusiji razmatrali su upotrebu soje za rješavanje problema sa hranom svojih trupa. Ali do njega nisu mogli doći jer je neočekivano izbio Oktobarski ustanak i soja je zaboravljena.

Soja
Soja

Drugi dolazak soje u Rusiju dogodio se 1930-ih, kada se država nije mogla nositi s bijedom i soja je bila vrlo dobro rješenje. Od tog trenutka o soji se pričalo svuda. O njima se čak pisalo u novinama.

Preporučuje se: