2024 Autor: Jasmine Walkman | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-16 08:28
Dinja izuzetno je slatko i sočno voće, član iste biljne porodice kao i bundeva i krastavac. Uz dokazane dobrobiti za ljudsko zdravlje u širokom rasponu, dinje su sezonska hrana zbog koje se ne bismo smjeli lišiti. Ljeto je vrijeme kada dinje dozrijevaju, a redovno jedenje garantuje dobar tonus i raspoloženje. Pored toga, sočan i slatkast ukus dinje donosi hladnoću u vrućim ljetnim mjesecima.
Podrijetlo dinja potječe s Bliskog istoka i postepeno stječe popularnost u cijeloj Europi. Čak su i stari Egipćani i Rimljani jeli sada popularnu vrstu dinje ili masmelana. Sjeme dinje donio je u Sjedinjene Države Christopher Columbus, a uzgajali španski istraživači iz Kalifornije.
Po svojoj prirodi dinja (Cucumis melo) je jednogodišnja puzava biljka koja voli toplinu i svjetlost. Po obliku i boji sličan suncu, dinja raste zahvaljujući suncu i navodnjavanju. Dinja u prosjeku može doseći od 500 g do čak 7 kg.
Različite sorte dinja razlikuju se u obliku, strukturi vanjske ljuske, boji i, naravno, ukusu. Raspon boja različitih dinja varira od zelenkaste do žuto-zelene, a plod često može biti obojen zlatno, kremasto i s uzorkom.
Zahvaljujući uzgoju starih Grka i Rimljana, danas je poznato više od 500 sorti dinje. Neke od najčešćih i konzumiranih su bakrene rose, elando, carevac, perzijske i vidinske krave. Broj jedan u uzgoju ovog ukusnog ljetnog voća su Uzbekistan, SAD, Španija i Francuska. U Bugarskoj uzgoj dinja takođe ima vekovnu tradiciju.
Vrste dinje
Cantaloupe - Ova vrsta, koja se naziva i maskmelan, ima svijetlo narančastu unutrašnjost i kaki koru. Ovo je vrsta dinje koja sadrži najviše beta karotena. Obično se može naći tijekom cijele godine, ali od juna do avgusta je u svojoj vrhuncu sezone.
Kasaba - Za razliku od ostalih dinja, ova vrsta nema aromu. Kasaba je velika dinja koja dozrijeva blijedo žutu boju i ima bijelu unutrašnjost slatkastog okusa. Vrhunac ove vrste dinje je u jesen.
Crishow - Ova vrsta dinja dostigne težinu do pet kilograma i istovremeno ima jedinstveni slatki i začinjeni ukus. Hibrid je između kasabe i perzijske dinje, ima žućkastu koru i unutrašnjost boje lososa. Vrhunac sezone ove dinje je od avgusta do septembra.
Medena rosa - Ovo je najslađa od svih vrsta dinja i relativno je male veličine. Vrsta medene rose ima svijetlo žutu, gotovo zelenkastu koru i blijedozelenu unutrašnjost. Vrhunac sezone ove dinje je od juna do oktobra.
Perzijska dinja - Ova vrsta dinje prilično je slična tipu Kentalupa, ali nešto je veće veličine, a vanjska strana kore okružena je slikom fine mreže. Perzijska dinja ima vrhunac sezone u avgustu i septembru.
djed mraz - Ova vrsta dinje poznata je i kao božićna dinja, jer joj je vrhunac sezona u decembru. Ova je sorta slična lubenici i ima zelene i zlatne pruge, ali nije tako slatka kao ostale dinje.
Charlene - Ova vrsta dinje podsjeća na kombinaciju kantalupa i medene rose. To je slatka sorta, sa zelenkasto-narančastom korom i bijelom unutrašnjošću.
Općenito, dinje treba oblikovati prema njihovoj sorti. Na primjer, vrsta Cantalupa trebala bi biti okrugla itd.
Sastav dinje
U 100 g dinja sadrže između 26-38 kcal, ovisno o njenoj sorti, jer kalorije iz masti imaju samo godinu dana. Dinja se smatra zdravom hranom, važnom za uravnoteženu prehranu i opskrbljuje naše tijelo umjerenom količinom ugljikohidrata, uključujući glukozu, fruktozu i saharozu.. Dinja je izvor škroba i pektina koji se ne apsorbiraju u probavnom sustavu, ali su vrlo važni jer imaju sposobnost apsorpcije štetnih tvari u crijevima i uklanjanja iz tijela.
Ukusno voće dragocjen je izvor mnogih vitamina, uključujući A, C i K, a najveća količina minerala je kalij, magnezijum, fosfor, natrij, selen i kalcijum, a sve je to važno za pravilno funkcionisanje različitih sistema u ljudsko tijelo. Dinja i njeni hranjivi sastojci važni su za imunološki sistem i povećavaju otpor tijela.
Izbor i čuvanje dinja
Pri odabiru dinja potrebno je odabrati one koje nemaju pukotine, mekane mrlje ili modrice. Trebate potražiti one dinje koje imaju čistu i glatku peteljku i specifičnu tako ugodnu i apetitnu voćnu aromu.
Nerezana dinja može se čuvati na sobnoj temperaturi dva do četiri dana ili dok potpuno ne sazri, a zatim staviti u frižider, gdje traje i do 5 dana. Narezanu dinju potrebno je čuvati u frižideru, u zatvorenoj posudi i trajati do 3 dana.
Kulinarska upotreba dinje
Dinja je voće čiji se ukus najbolje izražava kada je sirov. Kombinirajte ga s ostalim ljetnim voćem u primamljivoj voćnoj salati ili napravite ukusnu desertnu salatu od samo dinje, grožđica i meda.
Prednosti dinje
Dinja sadrži u prosjeku oko 18% šećera. Pogodni su za ljude koji pate od anemije i bolesti krvožilnog sistema. Osobama s problemima žuči postalo bi bolje kad bi u svoju prehranu uključili dinje. Ukusno voće izvrsna je kozmetika za one koji žele razjasniti ten.
Dinje sadrže veliku količinu vitamina C i kalijuma. Ovo ukusno voće karakterizira visok sadržaj vode i vrlo nizak sadržaj kalorija. Poznato je da u dinji nema masti i holesterola.
Maske iz dinja uklonite pigmentne mrlje i izbrišite površinske kapilare. Galijeve dinje preporučuju se dijabetičarima i pretilim osobama. Imaju najmanji sadržaj šećera, zbog čega su vrlo sočni i mirisni.
Redovno jesti dinja preporučuje se osobama koje pate od patoloških stanja poput gihta, ateroskleroze, reumatizma, tuberkuloze, zatvora, osteohondroze i prehlade. Voće njeguje timus i štitnjaču, a njihovo zdravlje održava imuni sistem u punom stanju. Dinja značajno poboljšava crijevnu peristaltiku i izlučivanje urina, što dovodi do čišćenja tijela.
Gubitak kilograma s dinjom
U vrućim ljetnim danima dinja je sjajan način da se rashladite, osvježite i zašto ne izgubite koji kilogram viška. Redovna konzumacija dinje pomaže u oslobađanju tijela od toksičnih supstanci, utažuje glad i na taj način pomaže u prehrani.
Preporučuje se:
Dinja Za Zdravlje I Ljepotu
Dinja je izuzetno cijenjena zbog ukusa i dijetetskih svojstava. Ljeti je jedna od najtraženijih slastica. Sočna dinja sadrži lako svarljive šećere, škrob, proteine, vitamine, pektine, organske kiseline, mineralne soli. Dinja je korisna kod anemije, kardiovaskularnih bolesti, bolesti jetre i bubrega, kao i kod gihta i reumatizma.
Dinja - Omiljeno Voće Leta
Dinja je jedno od omiljenih ljetnih plodova, koji je odličan izvor vitamina B i C, kalijuma, magnezijuma, gvožđa, kalcijuma, selena i germanijuma. Potonji je izuzetno rijedak i vrijedan element u tragovima za koji se vjeruje da održava mladost ćelije.
Momordica (gorka Dinja) - Super Voće Koje Liječi Rak
Momordica je tropsko voće poznato i kao gorka dinja . Višegodišnja je biljka puzavica iz porodice bundeva i više nalikuje krastavcu nego dinji. Njegova domovina je Indija, a ime potječe od latinskog imena Momordica, što doslovno znači ugriz i dolazi od lišća koje izgleda kao nagriženo.
Dinja Protiv Stresa
Dinja je lijek protiv stresa i afrodizijak. Ovo je dokaz da korisno može biti ukusno. Dinja nije samo prekrasan desert, već je i puna korisnih tvari. Kalorijski sadržaj dinje iznosi 30 kalorija na sto grama. To omogućava da se ovo voće koristi za dane istovara.
Neverovatna Dinja Zarasta I Ulepšava
Dinja je vrlo korisno voće ako se pravilno konzumira. Njegova zrelost je važna. Nedovoljno zrelo voće ne preporučuje se kod čira na želucu ili akutnog gastritisa. Nije preporučljivo jesti dinju na prazan stomak. Poželjno je jesti između obroka kako bi se mogao miješati s ostatkom unesene hrane.